Kako ostvariti pravo na alimentaciju?

Jedno od najvažnijih pitanja kada je reč o razvodu braka, bilo da je sporazumni ili po tužbi, jeste pitanje izdržavanja deteta ili jednostavnije rečeno – pitanje alimentacije. 

Alimentacija ili naknada za idržavanje deteta dodeljuje se detetu od strane roditelja sa kojim ne živi. Cilj davanja naknade za izdržavanje jeste omogućavanje detetu da uživa u jednakim uslovima života kao i drugi roditelj.

Pitanje koje podrazumeva izdržavanje dece nakon razvoda potrebno je brižljivo razmotriti, kako bi deca nakon ovog nemilog i stresnog događaja bila materijalno zbrinuta i zaštićena.

Do koje godine dete ima pravo na alimentaciju?

Pravo na izdržavanje odnosno alimentaciju ostvaruju sva biološka deca roditelja sa kojim ne žive. Obaveza plaćanja alimentacije reguliše se sudskom presudom.

Dete (ili deca) ima pravo da prima novčanu naknadu za izdržavanje sve do svog punoletstva – do navršenih 18 godina starosti. Ukoliko se dete školuje i nakon 18. godine, pravo na alimentaciju se produžava, te u tom slučaju izdržavanje može dobijati do navršene 26. godine života. 

Nakon 26. godine roditelj više nema obavezu plaćanja alimentacije, jer se dete posmatra kao odrasla osoba koja je sposobna da zarađuje za život, osim u iznimnim slučajevima.

Ukoliko je dete starije od 18. godina, a iz opravdanih razloga je nesposobno za rad i ne može samo da se izdržava, bez obzira na školovanje, Porodični Zakon RS nalaže da roditelj mora da brine o izdržavanju takvog deteta, sve dok stanje koje je uzrokovalo nesposobnost traje.

Kako se određuje visina alimentacije?

Ukoliko bračni drugovi prilikom sporazumnog razvoda ili tužbe za razvod braka nisu u mogućnosti da se dogovore o visini izdržavanja deteta, odluku o visini alimentacije doneće sud.

Visina izdržavanja određuje se shodno potrebama deteta (primalac izdržavanja) i mogućnostima roditelja (davalac izdržavanja), ali suma ne sme biti manja od minimalne sume od 5000 dinara, koja je propisana zakonom. Prilikom odlučivanja o visini izdržavanja vodi se računa o uzrastu i realnim potrebama deteta, njegovom zdravstvenom stanju, školovanju i brojnim drugim faktorima.

Takođe, prilikom odlučivanja o visini izdržavanja vodi se računa o visini primanja roditelja koji je davalac alimentacije, posedovanju nekretnina, obavezi o izdržavanju nekog drugog lica.

Visina alimentacije može biti fiksna ili se može odrediti procentualno u odnosu na mesečnu zaradu roditelja koji je davalac alimentacije. Ukoliko se alimentacija određuje procentualno, ona ne može iznositi manje od 15% a više od 50% od zarade roditelja. Zarada se umanjuje za poreze i obavezne doprinose, prilikom računanja iznosa alimentacije. ilj alimentacije je da detetu obezbedi isti standard života kakav uživa i njegov roditelj. U praksi se češće susrećemo sa alimentacijom koja je fiksno određena.

Da li se visina alimentacije može promeniti?

Ukoliko se promene potrebe ili okolnosti detetovog života, alimentacija se može uvećati odnosno smanjiti. Roditelji se mogu samostalno dogovoriti oko povećanja odnosno smanjenja iznosa izdržavanja, a ukoliko je dogovor nemoguće postići, mogu se obratiti Sudu. U tim slučajevima podnosi se Tužba radi uvećanja alimentacije ili Tužba radi smanjenja alimentacije.

Tužbu za smanjenje alimentacije može podneti davalac izdržavanja. Tužbu za uvećanje alimentacije u praksi uvek podnosi roditelj staratelj deteta.

Kako se određuje alimentacija ako je roditelj nezaposlen?

Nezaposlenost roditelja nije način oslobađanja od obaveze plaćanja alimentacije detetu. Po Zakonu RS i nezaposleni roditelji imaju obavezu plaćanja minimalne sume za izdržavanje deteta. Ta suma okvirno iznosi oko 5000 dinara i za cilj ima da detetu obezbedi osnovna sredstva za život. Čim roditelj ostvari zaposlenje, visina alimentacije se može povećati.

Alimentaciju, kao što smo napomenuli, određuje punovažna pravna presuda. I nezaposleni roditelji podležu krivičnom gonjenju ukoliko obustave isplatu alimentacije, jer je to krivično delo.

Šta učiniti ako roditelj ne plaća alimentaciju za dete?

Ako roditelj koji je Presudom obavezan da plaća alimentaciju istu ne uplaćuje, roditelj koji vrši brigu o detetu ima pravo da pokrene postupak prinudne naplate alimentacije. U takvim slučajevima se, putem javnog izvršitelja, uz iznos alimentacije dobija i kamata na neplaćeni iznos. Izbegavanje plaćanja alimentacije je prema Zakonima RS krivično delo, te roditelj koji vrši brigu o detetu može da podnese krivičnu prijavu protiv drugog roditelja.

Kada prestaje obaveza plaćanja alimentacije?

Već smo napomenuli da je roditelj koji je presudom obavezan da plaća izdržavanje deteta, dužan da isto uplaćuje do navršene detetove 18. odnosno 26. godine života, ako se dete školuje. Dakle, plaćanje alimentacije se zakonski prekida nakon isteka trajanja izdržavanja. Druge dve opcije su smrt primaoca ili smrt davaoca alimentacije.