Početna Zabava Radoznalac Kako razgovaraju pčele – pčelinji ples

Kako razgovaraju pčele – pčelinji ples

303
0
PODELI

Životinje koje žive u zajednicama, za signalizaciju unutar vrste koriste se veoma razvijenim sistemima za vezu kojima mogu prenositi i veoma apstraktne pojmove. Najbolji primer za savršenu komunikaciju u zajednici predstavljaju pčele, zatim mravi i termiti.

Najrazvijeniji jezik gestova imaju pčele. Snažne pčelinje zajednice počinju sa skupljanjem nektara kada temperatura postane dovoljno visoka da biljke mogu početi s lučenjem nektara. Pčele skupljačice mogu putovati i do 5 km od košnice u potrazi za hranom, s tim da pčele prednost daju uvek najbližem izvoru hrane.

Iako je mozak pčele sićušan kao seme susama, to ne znači da one nemaju izvanrednu sposobnost pamćenja i učenja, te da nisu sposobne napraviti kompleksne proračune vezane za svoje „izlete“. I ne samo što izvode kompleksne proračune već su u stanju i da ih prenesu drugim pčelama pomoću svojih čuvenih plesova.

Kružni ples

Kada se pčela sakupljačica nektara ili polena vrati u košnicu ona svojim drugaricama pomoću govora tela ukazuje gde je šta pronašla u prirodi i upućuje ih na to mesto. Ako se procvale biljke nalaze u blizini sakupljačica izvodi jednostavan kružni ples. Pčele oko nje ponavljaju ponavljaju te iste pokrete i kada to urade nekoliko puta odlaze u sakupljanje nektara po dobijenim uputstvima.

Isprepletani ples – osmica

Kada se paša nalazi dalje od košnice, pčela sakupljačica daje konkretnija uputstva, izveštavajući o pravcu u kome treba leteti. Tada ona izvodi isprepletani ples – osmicu. Ako ga sakupljačica izvodi na dasci za sletanje ispred ulaza u košnicu, onda središnji, pravi deo osmicečini sa suncem ugao pod kojim treba leteti kako bi ostale pčele došle do hrane.

Ples se najčešće izvodi u košnici u mraku, na vertikalno raspoređenom saću. Na šemi leta ka procvalim biljkama koje su nacrtale figure plesa (a to sve sakupljačice znaju), da je mesto sunca na vrhu saća. Ako pčela izvodeći svoj ples, preleće pravu liniju osmice na gore, onda treba leteti u pravcu sunca, ako pak to čini nadole – od sunca, a ako leti pod uglom ka vertikalnoj zamišljenoj liniji, onda treba leteti po hranu pod istim takvim uglom prema suncu.

Da bi privukla pažnju na pravi odsečak osmice, igračica, prelećući ga izvija trbuščić i odaje specifičan zvuk. Trbušni ples obaveštava pčele da je hrana daleko smeštena. Ako pčela za 15 sekundi plesa izvede deset pravolinijskih letova, do hrane ima 500 metara, šest letova – jedan kilometar.

Nektar na probu

Još lakše je sakupljačici da objasni šta je našla, jednostavno da malo nektara na probu, pa ako im se svidi neka navale na posao. Ostale skupljačice zatim odlaze i nakratko izviđaju dok ne indentifiikuju izvor hrane po mirisu koji im je predan.

Pčelinji ples se posmatra kao zanimljiva činjenica, ali mnogo je važnija spoznaja da je njenim pronalaskom nedvosmisleno potvrđeno postojanje komunikacije između životinja. Komunikacija u pčelinjim društvima predstavlja temelj za mnoga današnja i buduća istraživanja životinjskih spoznaja i njihove međusobne komunikacije.

 

OSTAVITE ODGOVOR