Početna Škola Analiza lika Analiza romana „Lelejska gora”, M. Lalića

Analiza romana „Lelejska gora”, M. Lalića

5066
0

Lelejska gora je još jedan u nizu romana sa tematikom Drugog svetskog rata. Međutim, ovaj roman je specifičan po tome što ne posmatra samo sudbinu naroda i države u datom kontekstu, već i sudbinu pojedinca.

Zbog toga nam se čini, čitajući roman Lelejska gora kako lik Lada Tajovića nosi univerzalne poruke o nemirima i preobražajima ljudske duše onda kada se ona nađe pred velikim iskušenjima.

Sam čovjek je nesrećna luda što se kolje sama sa sobom, i bunca i fantazira. Samoća odjednom sav svet pretvara u u nevjeru i zavjeru – rečenice su koje najbolje opisuju lik L. Tajovića i pokazuju kroz kakve psihičke užase prolaze učesnici rata.

Pred vama se nalazi analiza romana Lelejska gora, a naša preporuka je da delo pročitate i steknete svoj doživljaj istog.

O autoru

Mihailo Lalić (1914 – 1993) rođen je u Crnoj Gori, ali ga život i školovanje vezuju i za Beograd. Boravak u Beogradu omogućio mu je angažovanje na političkom i književnom planu. Često je hapšen i pritvaran  zbog političkih režima kojima je bio priključen. Jedno vreme bio je član Skoj-a (tada ilegalne organizacije), zbog čega je takođe bio kažnjen.

U mnogome će njegova politička delatnost i posledice koje je trpeo zbog nje uticati i na njegov književni rad. Iako je u književnost ušao knjigom pesama Stazama slobode (1948), vrlo brzo će se okrenuti prozi i postati najznačajniji kao romansijer. Pripovetke zauzimaju značajno mesto u njegovom radu, ali ne koliko romani, koji su u središtu njegove poetike.

Specifičnost njegove poetike kada su u pitanju romani ogleda se u jasnom opredeljenju za određeni tematski krug (Narodnooslobodilački rat) i određeno geografsko podneblje (Crna Gora). Takođe, zanimljivo je i to da je često prerađivao svoja dela, te je tako temu ili likove iz pripovedaka umeo da prenese u raličite tekstove. Tako se javlja više verzija istog romana ili je ista ličnost glavni junak u nekoliko dela.

Najpoznatija dela M. Lalića su: Svadba (1950), Zlo proljeće (1953), Raskid (1955), Lelejska gora (1957 / 1962), Hajka (1960), Gledajući dolje na drumove (1983)…

Simbolika naslova romana

Roman nosi naslov Lelejska gora i s pravom se možemo zapitati šta on u stvari znači. Kako da odgonetnemo o kakvoj gori je reč, gde se ona nalazi, da li ona uopšte postoji?

Reč je o semiotičkom prostoru – prostoru koji ima određenu simboliku i koji bi trebalo dešifrovati.

Lelejska gora definisana je kao irealni prostor  koji bi se nalazio negde u gornjem toku Lima, dakle, u pitanju je crnogorsko podneblje. Zatim, atribut Lelejska ukazuje na lelek, kuknjavu, plač, a gora je već poznata reč. Zaključujemo da je prostor imenovan kao lelejska gora u stvari gora / šuma u kojoj se čuje lelek, kuknjava.

Žanrovsko određenje Lelejske gore

Lelejska gora je, kao što smo već ukazali, roman. Međutim, iako se očekuje da je ovo istorijski roman, zbog tematike koju obrađuje, ipak nije. Pre svega, o ovom romanu govorimo kao o romanu prostora i romanu lika, a onda i poetskom i filozofskom romanu.

Roman prostora – prostor  objedinjuje sve u romanu. Naslov romana upućuje na podelu na otvoren i zatvoren prostor. Uvek će zatvoren prostor označavati sigurnost, zaštićenost, dok je otvoreni prostor antidom, tj. prostor opasnosti i nevolja, đavolji prostor. U  Lelejskoj gori  iz naslova možemo primetiti da je reč o otvorenom prostoru.

Sada takav prostor  možemo posmatrati  kao konkretan, tj. fizički prostor, ali i kao umetnički, koji je posebno zanimljiv. Naime, umetnički prostor  u velikoj meri je personifikovan , tj. doživljen kao živo biće. Ne samo da se u prostoru govori, nego se i prostorom govori. O tome je već bilo reči u prethodnom odeljku o simbolici naslova.

Roman lika – u središtu čitavog romana je jedan junak, njegova psihologija, razvoj njegove ličnosti, strah, nemir, njegov preobražaj.

Filozofski roman – bavi se univerzalnim pitanjima čovekove egzistencije. Do tih pitanja se dolazi preko ličnosti pojedinca i njegovih unutrašnjih borbi, iskušenja, ali i večitoj borbi dobra i zla…

Kompozicija Lelejske gore

Kompozicija romana je takva da u njoj možemo uočiti 5 poglavlja: Bješe tama, Sam, S đavolom, Đavo lično, Prođe ljeto. Svako poglavlje otvara određeni moto i svako sadrži po 12 celina. Ovakva kompozicija ukazuje na simetričnost i mozaičku strukturu, gde se manje celine međusobno nadovezuju i uklapaju  u veće. Na ovaj način ostvarena je harmonija u strukturi koja se dalje širi i na plan likova i događaja.

Naime, u prvom i poslednjem poglavlju – Bješe tama i Prođe ljeto, junak Lado Tajović nije sam, već u društvu saboraca. Drugo i četvrto poglavlje – Sam i Đavo lično psihološki su motivisana, jer se u njima mogu primetiti sve promene na psihološkom planu ličnosti glavnog junaka. Poglavlje koje je naslovljeno S đavolom najznačajnije je po izraženoj dvojnosti glavnog lika. Naime, kao što smo već napomenuli, svako poglavlje ima 12 celina. Ovo poglavlje počinje i završava se dijalogom sa đavolom. Takođe, postoje još dve celine u ovom poglavlju koje se nalaze na njegovoj sredini i takođe označavaju dijalog sa đavolom. Primećujemo da je čitavo poglavlje u znaku udvajanja.

Zapravo, đavo je istrovremeno i buntovnik koji provocira Lada Tajovića. On to čini kako bi glavnog junaka podstakao na delanje i aktivnost. To znači da u L. Tajoviću moraju proraditi i nagoni, jer je u poziciji da se bori za opstanak i sem svoje snage i misli, drugu pomoć neće dobiti. Ipak, njegovi nagoni poprimaju agresivnije značenje i Lado Tajović počinje da ubija, pljačka, povređuje druge.

Pred kraj romana, L. T. doživeće pročišćenje kupajući se u Limu, što se simbolički može povezati sa poslednjom celinom – Iz magle, poslednjeg poglavlja Prođe ljeto.

Primetićemo i to da je prva celina romana naslovljenja Magla, te bismo na planu zbivanja prvu i poslednju celinu prvog i poslednjeg poglavlja mogli da protumačimo kao početak nevolja, izgubljenost, gubitak identiteta, haos i pronalaženje rešenja, identiteta, izlazak iz haosa.

Radnja romana Lelejska gora

Radnja romana je veoma razvijena i složena. Izložena je priča o jednoj godini partizanskog ratovanja u Crnoj Gori, 1942. godine. Okosnicu radnje čini sudbina jedne partizanske grupe koja je nakon povlačenja glavnine u Bosnu, ostala da ilegalnim radom širi ideologiju partizanskog pokreta. Tu grupu činili su: Lado Tajović, Niko Sajkov, Ivan, Vasilj i Jakša. Njihovi životi bili su izloženi riziku, strahu za sopstveni život i svešću da opasnost svuda vreba. Okolnosti su ih naterale da im stanište bude upravo Lelejska gora. Iako je trebalo da ona bude sklonište od neprijateljskih hajki, progona okupatora i četnika, ovo mesto postalo je nešto mnogo više. Lelejska gora će postati mesto stalnog gladovanja, strahovanja, nemira, preživljavanja, borbi sa samim sobom i drugima.

Takva dešavanja počinju kada se ova mala grupica, usled nepredviđenih okolnosti slučajno razdvojila. Od tog trenutka radnja romana usmerena je na konkretan lik – Lada Tajovića. O njegovom liku detaljnije ćemo u narednom odeljku.

Ono što je takođe važno za radnju romana jeste i motiv samoće koji dominira u celom romanu. Odnosi se pre svega na ličnost koja je prepuštena prirodi, gori, zakonima koji u njoj važe, ali i nemogućnošću da se pronađe izlaz. U takvim trenucima dolazi do razaranja junakove ličnosti, a sve je praćeno halucinacijama, snovima i moralnim posrnućima. Situacija je takva da je glavni junak sam u gori, osuđen da se snalazi, da greši, ubija, preispituje sebe, a pošto nije aktivan u kolektivu, nego potpuno sam, sve je pojačano i izraženo. Motiv samoće direktno uvodi u radnju i motiv podvojenosti, a on se usko vezuje za lik L. Tajovića.

Lik Lada Tajovića

Lado Tajović je glavni junak romana Lelejska gora. Posebno je interesantna njegova ličnost pre lutanja po Lelejskoj gori i trenutak kada on u nju dospeva. Čini nam se kao da je reč o dvema različitim osobama.

Naime, pre nego što je dospeo u ovaj čudnovat prostor, Lado Tajović je bio revolucionar, borac, prijatelj i moralan čovek. On je zastupao pozitivna ideološka načela i držao se visokih etičkih principa. Uticaj Lelejske gore bio je toliko jak i razarajući da on postaje sasvim drugačiji.

On neprestano luta po šumi, krije se od neprijatelja, gonjen je i glađu i strahom da li će dočekati sutrašnji dan. Njegova unutrašnja borba ne prestaje i u stanjima bunila i halucinacije javlja se motiv đavola, koji je inače bio zanimljiv i u brojnim drugim delima.  Reč je zapravo o  dvojniku i alteregu Lada Tajovića. Međutim, đavo je ponekad i materijalizovan, te se javlja u vidu obrisa, siluete ili konkretne pojave koja vodi dijalog sa junakom.

Dakle, đavo je neko ko izrazito deluje na Ladovu ličnost. U početku on donosi strah, ali ujedno i odsustvo samoće. Kasnije, đavo služi kao neko ko podstiče ličnost da se aktivira, da bude delatna, da se služi svim načinima preživljavanja. Tu se najbolje i primećuje promena u Tajovoj ličnosti. U borbi za opstanak, on počinje da krade i ubija. Dakle, on popušta pred moralnim načelima i kodeksima koje je do tada poštovao. On postaje osoba koja se vodi isključivo nagonima, instiktom i mišlju da pošto-poto mora preživeti.

Rekli bismo kako je ličnost L. Tajovića nemoralna, kako nije smeo da ubija i čini loša dela, te nema opravdanja za takve postupke. I to je tačno. Međutim, moramo u obzir uzeti prostor. Već je bilo reči o tome da je Lelejska gora otvoren prostor koji podstiče opasnost. Govorili smo i o tome da su junaci prepušteni jezivim zakonima prirode.

Upravo su to ključne reči – ZAKONI PRIRODE. To odmah znači da ljudski zakoni, moralni principi i političke ideologije ovde gube na značaju. Ako je nemoralno da čovek ukrade i zna da će zbog toga biti kažnjen, šuma i borba sa glađu kažu drugačije. To su ključni razlozi zbog kojih Lado doživljava promenu i postaje surovi borac za sopstveni život. Naravno, valja u obzir uzeti i kontekst rata, stradanja i činjenice da Ladu Tajoviću ubijanja i smrt nisu strani pojmovi.

Kroz čitav splet događaja i borbe koja se odigrala na psihološkom planu junaka, M. Lalić je izneo suštinsku ideju romana – rat je zlo koje čoveka ne uništava samo fizički, već i duhovno.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here