Brojne ptice nam mogu svojim ponašanjem nagovestiti kakvo će vreme biti sledećih sati ili dana. Njihova ostljiva čula “hvataju” i najmanje atmosferske promene.
Ptice poseduju naročitu emotivnost, osećaj za boje i bezbroj drugih, neočekivanih osobina. Jednu grupu naučnika je zainteresovao prirodan fenomen i način na koji ptice mogu nepogrešivo da predvide promene vremena. One to čine savršeno tačno, pa ljudi po pticama znaju, na primer, da leto neće biti žarko ako ne viju gnezda na sunčanoj strani, ili, da će proleće biti dugo i hladno ako divlje patke dolete ugojene. A ako ždralovi lete visoko i uz graktanje kreću u toplije krajeve, pouzdano se zna da nastupa duga i topla jesen.
Uoči pogoršanja vremena ptice se ponašaju različito. Mnoge su uznemirene, Čavka, na primer, maše krilima kako bi otresla suvišnu vlagu.
Pojedine ptice sjenica na primer, uoči pogoršanja vremena dugotrajnije love i uzimaju znatno veće količine hrane nego što je to uobičajeno. Verovatno im to nalaže nagon, koji koji im govori o skoroj pojavi nepovoljnog vremena kad će teže pronalaziti hranu.
Bregunica je jedna od najmanjih predstavnica familije lastavica, gnezdi se u celoj Evropi i na Mediteranu, kao i delovima Severne Amerike. S jeseni se seli na jug u Istočnu i Južnu Afriku, Južnu Aziju i Južnu Ameriku.
Naučnici su posmatrali crne bregunice i njihovu povezanost sa vremenskim prilikama. One se u proleće vraćaju tek kada se ustali suvo i toplo vreme. Njihova hrana su, isključivo, komarci, mušice ili drugi, leteći insekti, pa im je opstanak naročito povezan sa vremenskim prilikama. Naime, kada zahladni njihova trpeza ostaje potpuno prazna.
Dešava se, nekada, da bregunice u sred leta počnu uznemireno da lete, uz glasno pištanje. To je siguran znak da će za dan ili dva da nastupi duži, hladan i vlažan period. Ovo predstavlja životnu opasnost ne samo za odrasle bregunice, već često i za mlade ptiće, koje roditelji ostave čim osete nevreme. Bežeći ponekad se udalje čak dve stotine kilometara od svojih gnezda i mladunaca.
Nepogrešivi instrumenti
Ustanovljeno je da perje bregunica predstavlja fine hidrometre, koji reaguju na najmanju promenu vlažnosti vazduha. To, naravno, ne bi bilo dovoljno za postavljanje tako tačnih, nepogrešivih prognoza. U mišićnom tkivu glave, neposredno uz mozak pronađeni su mikroskopski mali kristali magnetita, kojima se pripsuje najznačajnija uloga pri ovakvoj, biološkoj prognozi. Magnet vrlo precizno registruje sve električne promene u atmosferi, koji su obavezni pratilac poboljšanja ili pogoršanja vremena.
Ovakve male, bio-meteorološke stanice pomažu i mladim ptićima da prežive izvesno vreme bez roditelja, za koje se zna da dnevno utroše 17 – 19 časova na hranjenje i negu svojih mladunaca. Pogoršanje vremena i pad temperature u atmosferi, izazivaju naglo snižavanje metabolizma kod ptića. Njihova telesna temperatura pada sa prosečnih 42°C na samo 20°C. Energetske potrebe se snižavaju do minimuma, a mlade ptice prelaze u svojevrsno ukočeno stanje. Ovako mladunci mogu da prežive čak 10-12 dana.
Na prvi impuls koji prethodi lepom vremenu ptići se bude iz svog „ledenog“ sna i dočekuju roditelje sa kojima se vraća i život u gnezdo.