Početna Škola Analiza lika „Hvala suncu, zemlji, travi” – analiza pesme Stevana Raičković

„Hvala suncu, zemlji, travi” – analiza pesme Stevana Raičković

12776
0
hvala suncu zemlji travi

Hvala suncu, zemlji, travi jedna je od najpoznatijih pesama za decu Stevana Raičkovića. Ona nam otkriva jednu veliku istinu – čovek često zaboravlja da su i male, naizgled obične stvari i pojave u stvari jako važne.

Težeći za krupnim materijalnim stvarima, bogatstvom, ugledom i uspesima, zanemaruje se značaj sunca, zemlje, trave, vazduha bez kojih nikako ne bismo opstali.

Raičković nas podseća na to. Kako bi se i sam odužio tim ꞌsitnicamaꞌ, on se u ovoj pesmi zahvaljuje svim vrednostima koje postoje zbog nas i što u stvari i čine svrhu i cilj života.

U nastavku teksta sledi analiza pesme Hvala suncu, zemlji, travi. Naša preporuka je da pesmu pročitate i interpretirate je na svoj način.

O pesniku

Stevan Raičković (1928–2007) jedan je od najznačajnijih savremenih srpskih pesnika. Pored originalnih Vaska Pope i Miodraga Pavlovića pripada generaciji srpskih posleratnih pesnika. Rođen je u Neresnici kod Kučeva. Nakon završene osnovne i srednje škole studirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Talenat za pisanje poezije pokazao je već sa sedamnaest godina, objavivši svoju prvu pesmu. Nakon toga zbirke su se samo nizale. Objavio je više od dvadeset zbirki pesama i nekoliko knjiga eseja. Stevan Raičković poznat je i kao književni stvaralac za decu.

 

Raičkovićevo stvaralaštvo je veoma bogato i raznovrsno. Neretko se ističe da je on čovek posebnog misaonog kova, odlične jezičke virtuoznosti, kreator okvira u kojima prirodni elementi – trava, kamen, reka, imaju svoju smislenu nit sa ljudskim osećanjima i preokupacijama (usamljenost, uspomene, besmisao, otuđenost…).

Najpoznatije zbirke pesama Stevana Raičkovića su: Pesma tišine, Balada o predvečerju, Kamena uspavanka, Zapisi o crnom Vladimiru, Točak za mučenje i druge. Od knjiga za decu značajne su: Veliko dvorište, Družina pod suncem, Gurije, Krajcara i druge pesme, Vetrenjača, Male bajke, Slike i prilike, Selidba.

Analiza pesme

Pesma Hvala suncu, zemlji, travi sastoji se samo od tri strofe. Sve tri strofe su katreni (katren –strofa od četiri stiha). Raičković je tematiku pesme pronašao u sasvim običnim stvarima. Za svakog od nas sunce, trava, zemlja i vazuh, predstavljaju sastavne životne elemente. Ljudi, podrazumevajući  njihovu vrednost, često zanemaruju i zaboravljaju da bez njih ne možemo. Zbog toga, svakoj sitnici u prirodi i svetu koji nas okružuje valjalo bi pridati značaj. Sve postoji, živi i raste zbog nečeg i nekog. Sve na svetu ima razlog postojanja, a čovek to nikada ne sme da zaboravi. Ako čovek sebično misli samo na sebe i svoje brige i ono što ima će izgubiti.

Zbog toga su slike i motivi iz prirode najdominantniji u pesmi. Kroz njih se iznose lični stavovi pesnika. Ideja koju želi da prenese sadržana je u opomeni, savetu i podsticaju da cenimo ono što imamo i budemo zahvalni na svakom novom danu, trenutku, okolnostima i drugim stvarima koje nam ispunjavaju život.

Prva strofa

U prvoj strofi lirski subjekat se zahvaljuje suncu, zemlji, vazduhu. Zašto baš njima?

–  Čovek bez sunca, zemlje i vazduha ne bi opstao. Da bi preživeo, pre svega, neophodno mu je da diše – dakle, neophodan mu je vazduh. Sunce i zemlja su takođe važni elementi života, a pored njih, zahvalnost je upućena i travi.

Stihovima: I hvala, evo, što imam govor / I gledam kako mili mrav, lirski subjekat se zahvaljuje i čulu vida i ljudskoj sposobnosti da govori. Naime, vid je neophodan da bismo imali predstavu o tome kako izgledaju stvari, bića i pojave koje nas okružuju. S druge strane, govor je ono što ljude razlikuje od životinja. Da ljudi nemaju sposobnost govora ne bi mogli da međusobno komuniciraju.

Pesnikova ideja je da podstakne ljude da više misle o svemu ovome, jer su ovakve vrednosti daleko značajnije od svih materijalih stvari.

Druga strofa

U drugoj strofi zahvalnost je upućena stvarima i osećanjima, koje su u vezi sa životnim iskustvom. Stihovima u ovoj strofi lirski subjekat želi da prenese poruku da život ne čine samo lepi i srećni trenuci, već da čovek mora osetiti i bol i tugu, jer su i one sastavni deo njegovog postojanja. Ljudsko srce jednako mora biti spremno za patnje kao i za slavlja i sreće. Svaka tuga nas može učiniti jačom i istrajnijom osobom, a svaki loš događaj nam biti važna životna lekcija. Zato ne valja bežati ni od čega. Samo onda kada doživimo sva osećanja i iskustva koja u svetu ostavljaju svoju sen, znaćemo zbog čega postojimo. I takvim stvarima takođe bi trebalo biti zahvalan.

Treća strofa

U ovoj strofi stihovima I hvala ovoj ludoj glavi / o koju lupa prostor sav, lirski subjekat metaforički izražava zahvalnost svim onim ličnim preokupacijama i doživljenim iskustvima zbog kojih je takav kakav je.

Na kraju strofe pojavljuju se isti stihovi kao na početku pesme i njima se još jednom poentira postojanje života i ljudskog iskustva. Cilj je još jednom zahvaliti se na svim neophodnim elementima života bez kojih se sigurno ne bi moglo.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here