Početna Kuhinjica Ishrana dece Raznovrsna i pravilna ishrana najvažnija za zdravlje dece

Raznovrsna i pravilna ishrana najvažnija za zdravlje dece

2420
0
Dete jede

Raznovrsna i pravilna ishrana posebno je važna za decu koja rastu i formiraju svoju telesnu građu.

Roditelji najčešće prave dve greške:

– kad deca uzimaju ono što i odrasli zbog materijalne oskudice ili iz neznanja;
– i kad brižni roditelji „kljukaju“ dete svim i svačim.

Treba znati da dečja hrana mora biti raznovrsna, da sadrži sve potrebne sastojke za pravilan rast i razvoj; da dete ima dovoljno hrane u količinskom smislu i da jede onoliko koliko hoće. Nikada mu silom ne treba hranu trpati u usta ili ga ucenjivati pa makar celog dana ne okusilo ništa; kad ogladni, sigurno će potražiti i jesti s „apetitom“. Cilj nije prisiliti dete da jede, nego treba pustiti da mu se probudi prirodan apetit i da samo poželi hranu.

U ishrani dece treba da ima dosta raznovrsnog povrća i voća, i to svežeg, najpre u vidu kašastih sokića, a kasnije u svežem stanju. Sveže voće i povrće nikako ne mogu zameniti sokovi, pogotovu oni industrijski prerađeni i komercijalni. Prirodni sokovi su dobrodošli. Kad dete stekne naviku  da ih redovno pije, po pravilu neće uzimati alkohol.

Sveže meso sa što manje kuvanja je poželjno, ali se zato svež hleb ne preporučuje, bolje crni ili polubeli jer u njima ima više belančevina i drugih potrebnih sastojaka.

Hrana je zadovoljstvo i obrok treba uzimati u jednoj ugodnoj atmosferi; za stolom ne pričati još manje se raspravljati ili svađati – tada hrana postaje „gorka“ i teže se vari. Najslađe se jede u društvu, u krugu porodice ili sa bratom, sestrom, a najslađe sa vršnjacima; onda apetit raste, a varenje postaje mnogo bolje. Dete koristi ona jela koja je mama kuvala u detinjstvu. To se nauči i zavoli, to se pamti i za sva vremena traži kao „mamina kuhinja“ koja je, naravno najbolja i najukusnija. Utoliko je veća i odgovornost porodice da se svim silama izbori kako njihovo dete ne bi bilo probirač i imalo što raznovrsniju i bogatiju „kuhinju“.

Koliko puta uzimati obrok?

Neka dete jede čim zaželi, što češće to bolje, a razume se da će se to postepeno svesti na određene obroke. Što dete ranije počne samo da uzima hranu tim bolje, makar pri prvim pokušajima prljalo i sebe i druge.

Ukoliko vam je potreban savet kako da naučite dete da e samo hrani, o tome smo već pisali.

Naviknimo ga da jede  bez žurbe, bez gledanja u tablet ili televizor. U trećoj, četvrtoj godini obroci se ustaljuju da bi ih na osnovno-školskom uzrastu bilo četiri: doručak , užina, ručak i večera.

Doručak je najvažniji obrok u životu deteta i odraslog čoveka. Na ovaj obrok treba odvojiti bar petnaestak minuta kako se ne bi jelo na brzinu.

Ručak i večera treba da budu zajednički obroci ukućana kako bi se deca ugledala na roditelje i usvajala važna pravila ponašanja za stolom. Užina spada u međuobroke, najbolje je da to bude između doručka i ručka, ukoliko je dete gladno, treba da užina i između ručka i večere. Užinu ne treba svesti na sendvič, obezbediti dovoljno mleka, sira, malo šargarepe i obavezno voće koje se može jesti između obroka bez druge hrane.

Uzimanje hrane između obroka pomaže mršavoj deci čiji stomaci kao da ne mogu da prime dovoljno hrane odjednom ali, samo ako su voljna da jedu često. Svakom detetu koje slabo jede treba davati male količine hrane.

Treba izgraditi pozitivnu „filozofiju“ ishrane sa nekim pravilima koja će se uvek poštovati. Na prvom mestu bilo bi da dete gotovo svakog dana uzima dosta voća, mleka i mlečnih proizvoda i bar po jednu kašiku meda.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here