Narodne brzalice deo su narodne tradicije, kao deo dečjeg zabavnog folklora. Svaku brzalicu je potrebno ponoviti nekoliko puta i bez zastoja sve brže i brže, pri čemu često nastaju greške, koje izazivaju smeh prisutnih. Nekada su bile vrlo popularne, a sada su nažalost skoro zaboravljene.
Sledeće brzalice, deca mogu vrlo lako naučiti, u vrtiću, školi i kod kuće, može se organizovati igra, takmičenje gde je cilj da se brzalica izgovori što bolje i brže.
Brzalice za decu
– Na vrh brda vrba mrda.
– Odosmo u kotlokrpa, kad kotlokrp kotle krpi sa svojih devet kotlokrpića, a stara im kotlokrpovka kotlokrpavim kotlima vodu nosi.
– Ide crn trn da odgrize crnom trnu crni vrh.
– Leži kuja žuta, ukraj žuta puta.
– Upletoste li kajiščiće u opančiće?
– Razraste li se oraščić u vrščić?
– Petar plete Petru plot sa tri pruta po tri put. – Brzo pleti Petre, plot sa tri pruta po triput.
– Miš uz pušku, miš niz pušku.
– Četiri čavčića na čunčiću čučeći cijuču.
– Svaka svraka skaka na dva kraka.
– Jesi li ti to tu, jesi li to tu ti, jesi li tu to ti?
– Crni jarac crnom trnu crn vth grize; ne grizi, crni jarče, crnom trnu crni vrh.
– Leži kuja žita, ukraj žuta puta.
– Raskiseliše li ti se opanci?
Brzalice treba učiti tako, da se prvo izgovaraju polako, kako bi se uočila pravilna artikulacija, a na dalje se njihov izgovor sve više i više ubrzava. Na taj način se zadatak znatno otežava, a samim tim i igra, odnosno tamničenje postaje zanimljivije.
Najviše ovih brzalica zabeležio je Vuk Stefanović Karadžić.
Evo još nekih zanimljivih:
– Proleteše tri ptice preko vrbice i proneše u kljunu tri zrna pšenice.
– Proši konac kroz pokrovac.
– Jarebirala se ptica jarebica na jarebi guvnu. Jadna, pa se jarebirala na jarebi guvnu!
– Cvrči cvrči cvrčak, trči, trči, trčak; trči, trči, trk! Trčak trkom trči, crni cvrčak cvrči!