Početna Škola Analiza lika Šuma Striborova – analiza dela Ivane Brlić Mažuranić

Šuma Striborova – analiza dela Ivane Brlić Mažuranić

3271
0

Šuma Striborova je priča koja pripada zbirci Priče iz davnina. Iako je ideja uzeta iz slovenske mitologije, ona je po svojoj strukturi i tematici potpuno originalna. Do izražaja dolazi ljubav majke prema sinu, toplina doma i neraskidiva porodična veza.

U nastavku teksta sledi analiza Šume Striborove.

O autoru

Ivana Brlić Mažuranić je hrvatska književnica. Rođena je u mestu Ogulin 18. aprila 1874. godine. Potiče iz ugledne porodice – otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, istoričar i advokat, a deda poznati hrvatski ban i pesnik – Ivan Mažuranić. Osnovnu školu i dva razreda devojačke škole završila je u Zagrebu, a ostatak školovanja privatno. Govorila je nekoliko jezika. I. B. Mažuranić je bila udata za Vatroslava Brlića, advokata i političara, sa kojim je imala šestoro dece. Majčinstvo joj je pomoglo da se dodatno zainteresuje za dečiju svest i počne da prati potrebe njihovog neiskvarenog i nevinog sveta. Takođe je bila usresređena i na socijalne probleme i nepravdu svoje sredine, te je svoje stavove izlagala kroz književni rad. U prvi plan je isticala čovekoljublje i pravednost, osobine koje je smatrala neophodnim za stvaranje dečijeg karaktera.

Godine 1937. primljena je za dopisnog člana zagrebačke Akademije, kao prvi ženski član. Za svoj književni rad čak je dva puta bila predložena za Nobelovu nagradu i to od strane Jugoslovenske akademije nauke i umetnosti. Život je završila u depresiji i 21. novembra 1938. godine izvršila je samoubistvo. Sahranjena je u Zagrebu.

Napisala je: Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Priče iz davnina, Jaša Dalmatin, Škola i praznici, Valjani i nevaljani, Dječja čitanka o zdravlju i Knjiga omladini.

Ideja za nastanak priče „Šuma Striborova”

Šuma Striborova je priča koja pripada zbirci Priče iz davnina. Takav naslov zbirke, ali i naslovi ostalih bajki u njoj, te i ove, upućuju na folklornu tradiciju. O njoj se i te kako može govoriti u književnom stvaralaštvu I. B. Mažuranić, bez obzira na njeno moderno obrazovanje. Jednom prilikom autorka je navela i tačan izvor koji ju je inspirisao i pomogao da dođe do ideje.

„Čitala sam u ono doba Afanasjeva Pogledi drevnih Slavena na prirodu. Padoše mi u taj tren na pamet „domaći”. I tako onaj rok iskrica – zvijezdica ipak bi uhvaćen – i to u Šumi Striborovoj – i ona nastade upravo uslijed njih. Iza ove priče nastadoše ostale, njih još sedam, dakle su i one kao i Šuma Striborova, izletjele kao iskre iz ognjišta jednog slavenskog doma.”

Iz studije Aleksandra Nikolajeviča Afanasjeva preuzela je samo neke motive i imena, kao i inspiraciju za obličja izvesnih mitskih bića u svojim bajkama.

Šuma Striborova – tema, radnja, likovi

I. B. Mažuranić je veoma često isticala roditeljstvo i toplinu porodičnog doma u svojim delima. Ulogu majke je posmatrala kao najvažniju za detetovo odrastanje. Stoga bi se tema Šume Striborove mogla odnositi na ljubav majke prema sinu, odnosno na njihovu neraskidivu vezu. Kada je reč o likovima, pored majke (starice) i lakovernog sina, takođe se pojavljuje i lik devojke-zmije (ona je u ulozi zle snajke i supruge), siromašne devojčice, Stribora, domaćih i Malika Tintilinića, koji se izdvaja od njih.

Radnja počinje da se odvija u Striborovoj šumi, tako što je neki mladić došao da naseče drva ni ne sluteći šta će se sve dogoditi. Naime, šuma je čuvala jednu tajnu – bila je već dugo godina začarana i svako ko bi kročio u nju ona bi uticala dobrotom ili zlobom na njega. Mladić nije bilo zao, ali je bilo lakoveran, te ga je Striborova šuma morala dovesti u iskušenje. Pred njim se pojavila zmija koja će iskoristiti njegovu naivnost. Ona se preobrazila u lepu devojku i zatražila od mladića da je oženi i odvede kući. Kako je devojka prvobitno bila zmija, pored sve lepote koju je kao devojka dobila ipak joj je u ustima ostao zmijski jezik. No, mladić je bio istovremeno toliko naivan, dobrodušan i stidljiv da je odmah poverovao devojci i nije je mogao odbiti. Tako je mladić oslobodio zmiju začarane šume i odveo je svojoj kući.

Mladić je kod kuće imao majku, koja je bila veoma mudra i koja je, videvši lepu snajku, odmah shvatila da se iza njene lepote krije zloba zmije. Zbog brige za sinovljev život i sreću pokušavala je sinu da skrene pažnju. Međutim, on je to loše protumačio i za svoju majku mislio kako je veštica koja se bavi nekim mađijama. Kako je vreme odmicalo, snaja i svekrva su bile u sve gorim odnosima. Netreperljivost je počela da raste onda kada je snaja osetila svekrvinu mudrost i kada je bilo jasno da će je razotkriti. Zbog toga je želela da se na svaki mogući način otarasi mladićeve majke. Najpre joj je postavljala razne nerešive zadatke koji su mogli da ugroze život starici, koju je samo Bog čuvao. Ipak, starica nije marila čak ni da umre, jer je najviše bila povređena činjenicom da je i sin protiv nje.

Najzad je odlučila da pomogne sinu. Jednog dana kada ju je snaja isterala iz kuće, starica je naišla na siromašnu devojčicu koja je prodavala svežanj luči (drva kojima se loži šporet). Kako starica nije imala novac da kupi drva, u zamenu za to ponudila je devojčici da joj zakrpi pocepanu odeću. Drva koja je starica dobila od devojčice bila su veoma posebna i ona će joj pomoći da se izbori sa zlobnom snahom. Značaj drva bio je u tome što, kada bi ona gorela, iz njih su počele da puckaju iskrice i izlaze „domaći”. Oni su, kao što sledi u objašnjenju na kraju teksta, bili duhovi zaštitnici doma i porodice. Među njima pojavio se Malik Tintilinić, domaći koji je dao uputstva starici kako da sinu pokaže da je snaja u stvari zmija. Zadatak starice bio je da izlegne svrčija jaja i da ih da snahi, jer im zmije ne mogu odoleti i tada će se otkriti njen pravi karakter. Starica je tako i učinila, i zaista se sve dogodilo onako kako je bilo predviđeno. Snaha je pojurila za svrčijim jajima, zaboravila da je devojka i isplazila zmijski jezik koji ju je razotkrio. Iako su svi shvatili ko je ona, jedino je sinu to bilo neprihvatljivo i naljutio se na majku, koju je potom i isterao iz kuće.

Sledeća zbivanja se ponovo dešavaju u Striborovoj šumi. Starica je tamo dospela pomoću svojih prijatelja zaštitnika – domaćih. Oni su je odveli kod šumskog starešine Stribora koji je želeo da joj pomogne. Ponudio joj je da je podmladi i vrati u selo u kome je odrasla. Međutim, uslov je bio da potpuno zaboravi sina. To je bio jedini način da se reše sve nepravde koje su joj on i snaja učinili. Starica nije pristala na to, jer nije mogla da zamisli život bez sina. Zbog toga što je pristala da joj bude milija njena nevolja sa sinom, nego sva sreća ovog sveta bez njega, dogodilo se pravo čudo u šumi – u njoj su odjednom prestale sve čarolije. Sin i snaja su pratili staricu i bili su prisutni ovom zbivanju. Snaja se ponovo pretvorila u zmiju koja je nekada bila, a sin i majka su ostali samo nasred šume. Pošto je sin zatražio oproštaj od majke, zajedno su otišli domu. Kasnije se sin oženio onom siromašnom devojkom koja je dala starici svežanj luči.

Šta simbolišu  Stribor, domaći, zmija?

U slovenskoj mitologiji Stribor (Stribog) je bog vetra i šume. Zimi se ispoljavao kao nemilosrdno biće, a u proleće je radovao ljude i slao im boginju proleća.

U ovoj priči je Stribor predstavljen kao starešina šume. On je starici ponudio mladost, ali pod uslovom da iza sebe ostavi svoj nesrećni život, brige i zaboravi da ima sina. Ona je to odbila iz prevelike ljubavi prema detetu.

Domaći se smatraju kućnim duhovima čija je uloga da štite dom i porodicu. Postoje različita objašnjenja o njihovom nastanku. Prema jednom tumačenju, Svarog je stvorio nebo i zemlju i jedan deo demona pustio u nju. Oni su se spustili na krovove kuća i u dvorišta, činili su dobra dela i tako postali zaštitnici tih domova. U ovoj priči je Malik Tintilinić jedan od njih i on pomaže starici da se izbori protiv zle snahe.

Zmija je još od Adama i Eve bila simbol zla. Grešna je i navodi druge ljude na greh. Tako je ovde prikazana kao zla guja koja se pretvara u lepu ženu, očarava naivnog mladića i najzad ga ubeđuje da je oženi. Njen cilj bio je da se oslobodi začarane šume. Potom je starici i njenom sinu nanela puno nesreće, ali na kraju pobeđuje dobro i ona se ponovo pretvara u zmiju.

OSTAVITE ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here